Električni automobili budućnost ili sadašnjost
Zadnje dve decenije električni automobili prošli su mukotrpno prilagođavanje od teških, tromih i skupih vozila sa olovnim akumulatorima i malom autonomijom kretanja do elektroautomobila koji su ravnopravni u saobraćaju.
Već spremni za vožnju bez nafte, raširenih ruku izjavio je Daimlerov šef Dieter Zetsche, predstavljajući Smart Electric Drive. Taj automobil je genijalan od svog nastanka 1998. godine, jer je koncepcijom dvoseda dugačkim tek nešto više od 2,5 m idealan za gradsku vožnju, gde se prosečno po autu vozi 1,4 osobe.
Ulicama Londona i Berlina
već krstari više od sto primeraka. Pokreće se elektromotorom snage 30
kW, napaja se natrijum-nikl hloridnim baterijama koje mu omogućavaju
autonomiju od 115 km. Baterije se pune šest sati iz kućne mreže, a za
80 % kapaciteta dovoljna su tri sata punjenja.
Performanse su
sasvim pristojne za gradsku vožnju, jer elektro-Smart do 60 km/h
ubrzava za 5,7 sekundi, a maksimalna brzina iznosi 112 km/h. Na
raspolaganju je velika strateška rezerva, kad se ugrade bolje i lakše
litijum-jonske baterije.
Električni automobili nisu novost,
njihova era počinje krajem 19. veka, kao i kod običnog automobila, a i
prvi automobil koji je vozio brže od 100 km/h pokretao se na struju.
Belgijski sportski vozač Camille Jenatzy je 1899. godine u
elektromobilu Jamais Contenete postigao brzinu od 105,9 km/h.
Upotrebom itijum-ionskih baterija, koje su uvele revoluciju u mobilne
telefone i laptopove uskoro će stići na tržište prva generacija
elektroautomobila, za koje su mnogi govorili da, zbog baterija sa
slabim učinkom, nemaju izgleda za budućnost. U SAD-u se već prodaje
Tesla Roadster i Chevrolet Volt, u Europi je startovao Mitsubishi
i-MiEV, uskoro stiže Nissan Leaf,
a neće proći mnogo vremena dok ih ne vidimo i na našim putevima.
Budućnost je počela, a najbolji uzori dolaze pravo iz prošlosti.
Posebno
je zanimljivno videti šta se desilo u proteklih 20 godina. Naime, tada
je Fiat predstavio Pandu Elettra, električnu verziju najmanjeg modela.U gepeku je imala čak 350 kilograma olovnih baterija, koje su pokretale
elektromotor od 13 kW, što je omogućavalo najveću brzinu od 70 km/h i
autonomiju od 60 kilometara.
Ali, sa ubrzanjem od 30 sekundi
do 60km/h Panda Elettra je samo smetala na putu, posebno na uzbrdicama.
Koštala je čak 25,6 miliona lira što je tada bila cena dva VW Golfa, a
i raspolagala je samo sa dva sedišta.

Zbog toga nije bilo ni
govora da bi mogao uspeti. Ali bila je to zanimljiva opcija za očuvanje
životne sredine, političarima je to bio alibi za rešenje zagađenja u
gradovima, jer su tada automobili sa katalizatorima bili prava retkost.Smart Electric Drive postaje stvarnost, tim više što stručnjaci iz
Stuttgarta nisu ispucali sve adute. Poslednja reč tehnike u
skladištenju električne energije su litijum-ionske baterije, koje
omogućavaju skladištenje do 160 vat/sati (Wh) električne energije po
kilogramu, to je četiri puta više nego sa najboljim olovnim baterijama.
Te baterije će biti u hibridnim automobilima treće generacije, poput Toyote Prius, koja će sledeće godine stići u plug-in verziji (punjenje iz kućne mreže), Opel Ampere i predstojećim električnim automobilima - Mitsubishi i-MiEV, Tesla Roadster, Nissan Leaf...
Litijum-jonske baterije još su preskupe i preosetljive, ali zbog prednosti u količini kapaciteta i snage, pred njima je budućnost i najkasnije 2012. godine na tržište će stići dorađena verzija električnog Smarta, koji bi autonomiju mogao povećati na 200 km. Između električnih verzija Pande i Smarta je svetlosna godina razlike.
Punjenje baterija iz kućne mreže je i glavna karakteristika električnog
Smarta, čije Ni-MH baterije od 14 kWh omogućavaju autonomiju od 115 km.
Kako bi se vožnja mogla odvijati u normalnim uslovima, mora se
izgraditi mreža baznih stanica za punjenje i u gradu. Punjenje traje
sedam do osam sati, a moguće je punjenje i brzim punjačem na 80%
kapaciteta i to za samo dva sata.
Veliki problem Pande bile
su klasične sijalice, koje troše pet puta više energije do LED dioda
koje se nalaze u signalizaciji Smarta.
Na kraju nameće se zaključak da električni automobili zasigurno predstavljaju našu budućnost.Više se ne postavlja pitanje da li će proizvodjači praviti ovakve automobile već kada će prvi serijski model stići na tržište.Najave su da bi se to moglo desiti već krajem 2010 godine.
Izvor:www.b92.net