Najnoviji model
francuskog proizvođača nosi ime C-Zero, a radi se o malom gradskom
elektroautomobilu koji je nastao kao plod saradnje Mitsubishija i PSA
grupacije.
Nakon sto je Peugeot predstavio model iOn, baziran na Mitsubishiju i-MiEV, sada je i Citroën napravio isto.
Japanski kalup i električna tehnologija okićeni su već drugom
francuskom značkom, što je i bilo najlogičnije rešenje - polod saradnje
PSA grupacije Mitsubishi Motorsa na tržištu će biti dostupan krajem
2010. godine.
Pored Berlingo Electrique, Citroën predstavlja
drugi projekat na području električnih vozila, a politika će biti
nastavljena i drugim tehnologijama koje će se ugrađivati u hibridna
vozila.
C-Zero je prvenstveno namenjen flotnim, ali i komercijalnim kupcima koji ga nameravaju koristiti u urbanim sredinama.
Njegov elektromotor snege 47 kW / 64 KS snagu crpi iz litijum-jonskih
baterija, čiji kapacitet osigurava autonomiju od 130 km. Uz pomoć
obične utičnice baterije se pune za 6 sati, a sa brzim punjačem, putem
400 V trofazne utičnice punjenje do 80% traje 30 minuta.
Performanse su vrlo slične konvencionalnim automobilima - ubrzanje od 0
do 100 km/h traje 15 sekundi, a najveća brzina je 130 km/h.
Mesta ima za četiri putnika, gepek je zapremine 170 litara, a serijska
oprema sadrži servo, ABS, ASR, ESP, elektro podizače stakala, 6
vazdušnih jastuka i klima uređaj.
Deca
će uskoro morati igru automobilčićima da prilagode razvoju auto
industrije. Više neće biti prihvatljivo gurati igračke po podu i
imitirati BRRRMM BRRRMM zvuke motora. U najboljem slučaju moći će da se
čuje ŠŠŠ ŠŠŠ ŠŠŠ ŠŠŠ.
Tekst: Nemanja Pantelić Foto: Nemanja Pantelić, Toyota
„A zašto sada treba da ćutim dok se igram?“ upitaće vas vaše dete.
„Zato što sam ti kupio maketicu hibridnog auta. On ne ide samo na
benzin već koristi i elektro motor. Tada se auto ne čuje dok ide.
Struja se nalazi u bateriji a baterija iza zadnjeg sedišta. Auto sam
puni bateriju, a uskoro će postojati i modeli koji se kablom mogu
uključiti u struju, kao mobilni telefon, i tako dopuniti strujom.“
„A zašto na struju? Zašto ne kao naš auto?“ biće sledeće pitanje.
„Paaa....“
Objasniti
detetu da naša planeta polako ostaje bez goriva nije lak zadatak ni za
jednog roditelja. Ne kažem to zato što dete ne može da sagleda čitavu
problematiku očuvanja čovekove sredine i iscrpljivanja fosilnih
resursa. To kažem jer su roditelji ti koji prvi moraju da shvate
situaciju i da svojim primerom pokažu deci kako treba razmišljati.
Ne treba sada da ustanemo od kompjutera, pojurimo u automobilske salone
i da pokupujemo hibridne Toyote i Honde, ali od nečega se mora poći.
Novi Prius ostao je skoro istih dimenzija kao prethodni model. Izgleda dosta bolje, ipak.
Koliko
sam puta samo video roditelje kako bacaju opušak upravo popušene
cigarete kroz otvoren prozor automobila dok je dete unutra. Često imamo
istu situaciju ali sa izbacivanjem druge vrste smeća.
Kako
odlažemo smeće? Da li recikliramo plastičnu ambalažu? Kakve sijalice
koristimo u domaćinstvu i da li gasimo svetlo kada izađemo iz
prostorije? Ovo su najjednostavniji primeri na koje svako od nas može
da obrati pažnju.
Zatim
bi, posle nas, na scenu trebalo da stupi naša Vlada koja svojim merama
mora motivisati građane da se ponašaju ekološki svesno.
Ukoliko možete i želite da kupite hibridno vozilo u Srbiji, prilikom
registracije morate da platite i ekološku taksu. Najpovoljnije kasko
osiguranje za Toyotu Prius košta oko 1000 evra na godišnjem nivou. Nema
popusta za putarine, nema besplatnog parkiranja u gradskim zonama. Kao
što sam ranije napisao u nekom tekstu, u 21. veku kod nas nije lako
čuvati prirodu.
Oliver
Dulić, ministar ekologije i prostornog planiranja upoznaje se sa
Toyotom Prius tokom udružene akcije B92, Toyote i WWFa u septembru
2008. godine
Da ste se recimo rodili u
Italiji imali biste olakšice pri kupovini Toyote Prius u visini od 3
500 Evra, u Belgiji 4 350 Evra, dok bi vam u Holandiji ostalo čak 6 800
Evra u džepu prilikom kupovine.
Irska je takođe ekstreman
primer jer tamo vlasnik ekološkog vozila kroz povraćaj poreza dobije
25% tržišne vrednosti auta nazad.
Promocija
treće generacije Priusa za ekipu novinara iz Srbije održana je krajem
juna u Švedskoj. Jedan od glavnih razloga za izbor ove lokacije je
podatak da na 1000 stanovnika Stokholma imamo 6 registrovanih Priusa. I
zaista su Priusi na sve strane.
Kraljevina inače fizičkim licima na ruke isplaćuje 10 000 Kruna (oko 950 Evra) po kupovini ekološkog vozila
Detalji iz Švedske
U
Švedskoj trenutno ne pada mrak, na tost hleb maže se puter koji se zove
„Smor“ a sendvič možete spakovati u kesice koje se zovu "Glad".
Kada na lokalnom putu stignete biciklistu koji „vašom trakom“ vozi
svojim tempom, možete ga prestići tek kada linija postane isprekidana i
to samo ukoliko vam ne idu druga vozila u susret. Formiranje malih
kolona iza biciklista redovna je pojava.
Spavanje tokom zelenog svetla na semaforu niko ne remeti agresivnim trubljenjem.
Pored ovih kurioziteta, Stokholm ima veoma ambiciozan plan da do 2050. godine postane grad koji ne koristi fosilna goriva.
Prethodne
dve generacije Priusa i njihove vlasnike mediji su voleli da ismevaju.
Prvu generaciju je britanski Top Gear izrešetao paljbom iz mitraljeza,
drugu generaciju je izrešetao rečima da ne može poslužiti ni za
raznošenje mleka - mleko će se pretvoriti u sir dok ga razvezu jer je
auto veoma spor.
Pogledajte kako su članovi sastava "Casual Mafia" ovekovečili svojom pesmom "In My Prius" ovaj Toyotin model.
Bez obzira na razne stavove Priusi su tokom svog postojanja prodati u
1,2 miliona primeraka. 130 000 našlo je svoje vlasnike u Evropi.
Prius
je razbio mnoge vozačke navike koje se nisu menjale decenijama. Kada
uključite auto, nema onog klasičnog verglanja i karakterističnog
potresa čitave karoserije. Čujete bip zvuk, ekrani se popale i spremni
ste za vožnju. Tišina dominira i tokom vožnje, nema promena stepeni
prenosa zahvaljujući CVT menjaču.
Pored ovoga, dopada mi se
činjenica je auto potpuno neinteresantan plen, kako organizovanim
kriminalnim grupama tako i pojedinačnim kradljivcima automobila.
Sa
novim modelom nestale su zaobljene i meke crte karoserije sa generacije
II. Prednji spojler ima znatno veći otvor za vazduh, svetla za maglu i
pokazivači pravca grupisani su i izmešteni u same uglove auta.
Duž bočnih ivica auta sada se prostire jedna jaka i oštra linija koja vizuelno spaja prednja i zadnja svetla.
Zadnji deo zadržao je identitet prethodnog modela ali najviše zbog
svojih aerodinamičkih svojstava. Slično rešenje zadnjeg dela ima i
hibridni Honda Insight.
Da bi otpor kretanju kroz vazduh bio što manji, inženjeri su dosta pažnje posvetili i dizajnu krova i poda vozila.
Novi Prius moći će da se kupi i sa solarnim ćelijama na krovu, kao
opcijom u dodatnoj opremi. Ove ćelije neće služiti za punjenje baterija
koje pogone auto (plan za budućnost) već za klimatizovanje kabine kada
je auto parkiran na suncu.
Klima
uređaj se aktivira daljinski, ključ-karticom, i štedi energiju koju
biste inače utrošili kada rashlađujete kola tokom same vožnje. Ova
funkcija se aktivira maksimalno tri minuta pre početka vožnje.
Uz ovu opciju obavezno sledi i stakleni otvor na krovu.
Pod Premium paketom opreme podrazumevaju se oborena prednja LED svetla
koja troše manje struje u odnosu na standardna halogena. Zadnja svetla
u LED tehnologiji su standard na svim paketima opreme. Procenjeni vek
trajanja ovakvog osvetljenja je 20 godina.
Zapremina
benzinskog motora povećana je na 1800 kubika (98KS), što na prvi pogled
deluje kontradiktorno čitavoj ideji smanjenja potrošnje goriva i
emisije štetnih gasova. Ipak, Toyotini inženjeri nas uveravaju da će
veći motor trošiti manje goriva jer će se manje naprezati od svog
prethodnika koji je imao 1500 kubika. Samim tim motor će imati i duži
vek trajanja. Zvanična količina CO2 koju novi Prius emituje po pređenom
kilometru sada je 89g dok je prosečna potrošnja goriva 3,9l na 100
pređenih kilometara.
Elektro motor (ključni deo Hybrid
Sinergy Drive sistema) takođe je nov, manji, jači i lakši pa doprinosi
smanjenju potrošnje goriva.
Baterije se još uvek prave u
nikal-metalhidridnoj tehnologiji, manjih su dimenzija i većeg
kapaciteta. Zahvaljujući novom sistemu hlađenja pružaju i bolje
performanse u poređenju sa prethodnim modelom.
Ponuđene
su četiri opcije isporuke snage na točkove kojima određujete da li ćete
voziti samo na struju, ekonomično ili recimo sportski.
Opšti:
Ovaj mod automatski se aktivira startovanjem auta. Kompjuter određuje
koji sklop hibridnog sistema će se u datom trenutku aktivirati u
zavisnosti od količine energije u bateriji, načina na koji je papučica
gasa pritisnuta ili nagiba terena na kojem se vozilo nalazi. Prosečna
potrošnja po gradu iznosila mi je oko 5 litara/100km u ovom modu.
EV Mode:
Prius se kreće samo pomoću elektro motora (do 50km/h i maksimalno dva
kilometra) i tada ne dolazi do emisije štetnih gasova niti do potrošnje
benzina.
ECO Mode: Odziv na jako pritiskanje
papučice gasa je smanjeno a kompresor klima uređaja radi slabijim
intenzitetom kako bi bila ostvarena što bolja potrošnja goriva. Po
gradu prosečna potrošnja u ovom modu iznosila je oko 4.4 litara/100km.
Power Mode:
Ovaj mod takođe modifikuje odziv na komandu gasa ali sa ciljem da
poboljša sveukupne performanse vozila, na račun potrošnje goriva. Prius
najzad ubrzava oštro kao neki auto sa modernim 2.0 motorom. Po gradu
prosečna potrošnja iznosila je oko 6.4 litara/100km.
Na
prezentaciji je održano takmičenje u EKO vožnji. Zadatak je bio preći
deonicu dugu 22km sa što nižom prosečnom potrošnjom. Pobedlila je ruska
ekipa čiji prosek je bio 2,1 l/100km.
Dopada mi se kako je
sada podešena komanda gasa, bez obzira na aktivirani mod vožnje. Većinu
automobila u normalnim uslovima eksploatacije vozimo recimo u prvoj
trećini sveukupnog hoda papučice gasa. Najčešće pri vrhu gasa, zapravo.
Tako je bilo i sa Priusom II.
Kod novog modela pritiskanje
papučice gasa merom na koju smo navikli ne daje očekivane rezultate
prilikom ubrzanja. Ako hoćete da idete brzo, papučicu morate da
pritisnete duboko prema podu. Kako jurcanje nije suština Priusa, ovakva
karakteristika papučice gasa, u kombinaciji sa EKO monitorom smeštenim
na sredini kontrolne table, daje nam veliku preciznost u kontroli
količine energije koju želimo da pošaljemo prema točkovima.
Monitor će nam jasno pokazati kada će doći do aktiviranja benzinskog
motora tako da mi jednostavnim popuštanjem papučice gasa možemo to
izbeći, odnosno nastaviti da se vozimo na najekonomičniji mogući način
u datom trenutku.
Upravljanje
autom je znatno unapređeno kod novog modela. Prius II ima prijatno mali
krug okretanja ali tokom uobičajene vožnje po Beogradu (izbegavanja
rupa) zahteva više vozačkog truda. Novi Prius ima direktnije
upravljanje i čvršću karoseriju pa je odziv na pomeranje upravljača
odličan. Mislim da je Prius III najupravljivija Toyota koju sam do sada
probao.
Sve nove Toyote odlikuju izuzetno jake kočnice, pa i
novog Priusa. Zahvaljujući sistemima koji vam pomažu čak je i oštro
kočenje tokom manevra izbegavanja prepreke veoma lako izvodljivo.
Jako zanimljiv enterijer. Vazdušni jastuci skriveni su u svakom ćošku. Toyota Planira 5 NCAP zvezdica i sa ovim modelom.
Unutrašnjost
auta je prostrana, prijatnog izgleda i pregledna. Kod prethodnog modela
nisam bio preterano zadovoljan pozicijom za upravljačem i prednjim
sedištima. Kako sam prilično visok čovek nisam mogao da pronađem
idealan položaj u kojem će mi i ruke i noge biti prijatno savijene. Za
ovo krivim upravljač koji nije mogao da se izvuče prema vozaču tako da
su mi ili noge bile previše savijene ili ruke previše ispružene, skoro
do granice udobnosti.
Sada su obe zamerke ispravljene.
Priusovom
unutrašnjošću više ne dominira centralni kontrolni ekran koji je
osetljiv na dodir. Na promociji sam vozio model koji je krcat opremom
pa ekran koji vidite na fotografijama pripada navigacionom/audio
uređaju sa hard diskom i još služi za direktan prenos dešavanja iza
auta kada je aktiviran hod za kretanje u nazad.
Ovo je Toyotin uređaj koji se može kupiti i uz Avensis ili Verso.
Sve
komande koje su ranije bile smeštene na ekranu sada su raspoređene ili
po centralnoj konzoli ili po upravljaču. Kada sam tek video prve
fotografije novog Priusa bilo mi je žao što će izostati veliki touch screen u standardnoj opremi.
OK, istina je da se na njemu prikazuje dosta stvari i da je potrebno
skrenuti pogled sa puta kada nešto hoćete da saznate ili uključite ali
mi je ta karakteristika bila cool. Valjda mi Srbi volimo da emitujemo
što više svetla iz kabine bilo kog auta kako bimo izazvali zavist
komšiluka ili slučajnih prolaznika.
U
novom Priusu nalazi se veoma interesantna zamena za spomenuti ekran.
Zove se „Touch Tracer Display“. Komande se nalaze na upravljaču, na
dohvat vaših palčeva. Čim dodirnete bilo koje dugme, na displeju se
pali nova dimenzija a na njoj su nacrtane sve kontrole sa upravljača.
Ona
komanda koju ste dodirnuli prstom ofarbana je narandžastom bojom.
Jedino me je ovde zabrinula dugotrajnost samih Touch tracer dugmića
koji su od neke vrste mekane gume.
Još
jedna lepa funkcija viđena uglavnom na skupljim automobilima je Head Up
Display odnosno dodatni displej koji svoje podatke ocrtava na
vetrobranu tačno u vozačevom vidnom polju. Kod Priusa sa navigacionim
uređajem na vetrobranu vam se prikazuje i animirana informacija o
sledećem skretanju i udaljenosti od njega.
„Touch Tracer Display“ i HUD spadaju u serijsku opremu novog Priusa.
U
Toyoti tvrde da je plastika korišćena za enterijer sada znatno
kvalitetnija i otpornija na ogrebotine ali je znatno tvrđa na dodir
nego kod prethodnog modela.
Dupla kaseta ispred suvozača
Osim
beneficija koje kupci u mnogim zemljama dobijaju, Toyota igra i na
kartu niskih troškova redovnog održavanja novog Priusa. Jedini model
čiji je servis jeftiniji od Priusovog u kompletnoj Toyotinoj gami je
mali Aygo.
Kočione pločice na Priusu potrebno je menjati na
oko 100 000 kilometara jer auto koristi sistem elektronski
kontrolisanog kočenja prilikom kojeg se regeneriše struja i skladišti u
bateriju. Kod novog modela garancija na sklopove hibridnog sistema
smanjena je sa 8 na 5 godina.
Iako
su inženjeri pomerili tačku sa koje krov počinje da se spušta prema
zadnjem delu auta, i dalje udaram glavom u nebo dok sedim na zadnjoj
klupi. Prostora za noge ima u izobilju.
Sa
novim modelom Toyota je uvela i revidirani plan odlaganja i
recikliranja iskorišćenih baterija. Novim procesom moguće je
reciklirati 95% baterije. Po završenoj obradi dobija se legura nikla
koja se ponovo koristi za izradu novih baterija.
Kako mi je
jedan menadžer rekao na prezentaciji, nova generacija Priusa nije više
namenjena „Tree huggersima“, kupci više neće morati prijateljima da
pravdaju svoj izbor automobila... Prius III je zamišljen kao veoma
pouzdan, ekonomičan mainstream automobil.
Ovo
su utisci sa prve vožnje, posle nekih 300km. Detljanije cemo se
upoznati sa Priusom treće generacije za nekolio meseci, kada stigne na
pravu test vožnju.
Na naše tržište Prius
bi trebalo da stigne u septembru 2009. godine, a kako je rečeno na
prezentaciji, cene treba da ostanu na nivou prethodnog modela.
Prius sa srednjim
paketom opreme (bez navigacije, kožnih sedišta, LED svetala i senzora
za kišu) trebalo bi kod nas da košta oko 25 000 Evra.
Nameće se pitanje da li bi vlasnik nekog super sportskog
automobila poput Porsche-a 911,Ferrari-ja 360,Aston Martina bio spreman
da zameni svog ljubimca za vozilo na struju poput Tesla Roadstera?
Tesla Motors proizvodi električni Roadster Tesla u dve varijante, kabriolet i sa čvrstim krovom.
Automobil je modernog izgleda sa naglašenim sportskim stilom, a pokreće
ga motor koji 100 odsto radi na struju i razvija 250 KS sa 0 grama
izudvnih gasova.
Od 0 do 100km/h Tesla Roadster stiže za 3.9 sekundi, dok mu je maksimalna brzina 200km/h. Definitivna
verzija dobijena je posle konkursa koji je dobio Lotus sa svojim
dizajnom pod nazivom Dark Star. Inače, Tesla se satavlja u radionicama
Lotusa - tako da je ovaj model u svojim gabaritima sličan Lotusovom
roadsteru Elise. Inače duža i šira šasija Tesle omogućuje istalaciju baterija u zadnjem delu vozila iza sedišta. Batterija ESS Energy Storage System, je jedinstvena i teži oko 450 kg snage 53 KWh sa 6 831 lithium-ion ćelijama istim kao u prenosnim računarima.
Početna cena ovom Roadsteru je 98.000 dolara u osnovnoj verziji.
Pogledajte sta o Tesla Roadsteru misli britanski Top Gear.
Na kraju da iznesem i svoje mišljenje,ja bih ipak radije slušao zvuk Ferrari-jevog motora uživo nego zvuk sa zvučnika kao što je to slučaj kod Tesla Roadstera.Dakle ipak bih se zadrzao na Ferrari-ju ili Astonu.
Da bih barem malo ilustrovao kako to izgleda pogledajte Ferrari 360 u videu u nastavku...
Pa nek nek neko posle ovog videa kaže da žene ne znaju da voze...
Sada je već sasvim izvesno da će električni automobili postati sastavni deo proizvodnog programa svih velikih svetski proizvodjača automobila.Gotovo svi veliki automobilski giganti takmiče se u tome ko će ostvariti bolje rezultate na polju ovakvih vozila.Dakle trka je počela,pitanje je samo ko će biti proizvodjač prvog serijskog automobila na električni pogon.Kompanija Renault napravila je i korak dalje,kroz tvrdnju da će postati prvi svetski proizvodjač električnog serijskog automobila.Renault je na svom sajtu postavio brojač koji odbrojava vreme do predstavljanja i ulaska u proizvodnju prvog serijskog električnog automobila.Kako je problem skupih i kratkotrajnih baterija i njihovog punjenje rešen kroz korišćenje litijum jonskih baterija i tri moguća načina punjenje sasvim je izvesno da svetu predstoji era električnih vozila koja ne zagadjuju životnu okolinu. Pred zemljama razvijenog sveta predstoji period izgradnje odgovarajuće infrastrukture(stanica za punjenje baterija u velikim gradovima i stanica za automatsku zamenu baterija na benzinskim pumpama).Ako se uzme u obzir mogućnost da vlade razvijenih zemalja omoguće različite subvencije(od novčanih subvencija prilikom kupovine pa do manjih cene registracije i osiguranja)potencijanim kupcima sasvim je izvesno da će ovi automobili imati velikog uspeha.
Nameće se pitanje da li električni automobili imaju budućnost i u Srbiji?
Malo je poznato da je u Srbiji već započeta prizvodnja električnih automobila.Firma Globus Auto započela je proizvodnju dva modela električnih vozila koja su prilično skromnih mogućnosti.
Medjutim ključ za masovnu upotrebu električnih automobila leži pre svega u spremnosti države da izgradi neophodnu infrastruktruru za punjenje baterija ovih vozila te omogući subvencije vlasnicima i kupcima ovih vozila.U zemlji u kojoj se jedan auto-put gradi u proseku za 20-30 godina,a država daje subvencije kako bi gradjani mogli da zamene vozni park koji je u proseku star 18 godina,sasvim je izvesno da u bližoj budućnosti nećemo gledati električna vozila,bar ne u masovnoj meri.Ova vozila će kod nas verovatno ostati predmet kupovine ono malo zaljubljenika u ovakav vid transporta a koji su u mogućnosti da sebi tako nešto priušte.
Renault je objavio svoje namere vezane za konstrukciju i promociju
električnog automobila, namenjenog za masovnu proizvodnju, sa
otkrivanjem Z.E. koncepta.Napori koje je Renault
do sada preduzimao u smeru elektrifikacije svojih automobila su do sada
bili simbolični i svodili su se na potpisivanje dogovora sa drugim
kompanijama i zemljama oko eventualne promocije za električna vozila, ali do danas je već izvesno kako će budući automobili izgledati.
Renault je toliko ubedjen da električni automobili dolaze u veoma bliskoj budućnosti da je čak postavio na svoj sajt odbrojavanje do momenta kada će se na tržištu pojaviti prvi serijski električni automobil ovog proizvodjača.Namera Renault-a je da postane prvi prozvodjač automobila koji će tržištu ponuditi serijski električni automobil.Najavljujući Zero Emission koncept, Renault ga je opisao kao svoju viziju budućeg električnog vozila. Kompaktan, efikasan i povoljanfinansijski, su osnovne karakteristike kojima bi se mogao opisati ovaj električni automobil, za koji se očekuje da se pojavi na tržištu do 2011. godine.
Renault je na prethodnom sajmu automobila u Franfurtu prikazao prototipe buduća četiri automobila koja će činiti proizvodni program električnih vozila do 2012 godine.
Sajam automobila u Parizu se ove godine pretvorio u paradu hibridnih i
električnih automobila. Svako ko je imao sreću da ga poseti imao je
priliku da uživa u pogledu u budućnost, koja će za par godina postati
stvarnost na svetskim ulicama. Ovde će biti prikazana neka od vozila koja će se u bliskoj budućnosti pojaviti na tržištu.
Renault Fluence (Reno Fluenca)
Francuski proizvođač je na sajmu potvrdio da će na tržište izbaciti
model Renault Fluence prema konceptu koji su prvi put prikazali 2004.
godine. Zvaničnici kompanije su najavili da će se električna verzija na
tržištu pojaviti 2011. godine.
Smart ForTwo EV
Smart je objavio planove da pravi električna vozila za tržište Evrope do kraja ove decenije.
Mercedes-Benz S400 BlueHybrid
Sa svojih 275 konjskih snaga, 3.5 litarski V-6 Mercedes-Benz S400
BlueHybrid, planiran da izađe na Američko tržište u 2009-oj, će biti
prvi hibrid u proizvodnji koji će koristiti litijumske baterije.
Takmičiće se za tržište sa Lexus-ovim hibridnim sedanima.
Mitsubishi i-MiEV
Micubiši je predstavio svoj električni auto i-MiEV, dvosed, sa
litijumskim baterijama i dometom od 160 km sa jednim punjenjem. Ovaj
model se već mogao videti po prethodnim sajmovima automobila i trebao
bi da se nađe na Američkom tržištu 2010. godine.
Chevrolet Volt
General Motors potvrđuje da bi Chevy Volt trebao da se nađe na tržištu u novembru 2010. godine.
Toyota Plug-In Prius
Toyota naziva svoj Prius sa pluginom - eksperimentalnim programom,
ali istina je da bi Toyota lako mogla da napravi vozilo koje bi
preotelo pažnju trenutno usmerenu na produkciju hibrida ostalih
proizvođača.
Nissan NuVu koncept
NuVu koncept model koji je izbacio Nissan, je električni auto u
obliku mehurića, koga nekoliko godina dele od pojavljivanja na tržištu,
ako ne bude izmena.
Zadnje dve decenije električni automobili prošli su mukotrpno
prilagođavanje od teških, tromih i skupih vozila sa olovnim
akumulatorima i malom autonomijom kretanja do elektroautomobila koji su
ravnopravni u saobraćaju.
Već
spremni za vožnju bez nafte, raširenih ruku izjavio je Daimlerov šef
Dieter Zetsche, predstavljajući Smart Electric Drive. Taj automobil je
genijalan od svog nastanka 1998. godine, jer je koncepcijom dvoseda
dugačkim tek nešto više od 2,5 m idealan za gradsku vožnju, gde se
prosečno po autu vozi 1,4 osobe.
Ulicama Londona i Berlina
već krstari više od sto primeraka. Pokreće se elektromotorom snage 30
kW, napaja se natrijum-nikl hloridnim baterijama koje mu omogućavaju
autonomiju od 115 km. Baterije se pune šest sati iz kućne mreže, a za
80 % kapaciteta dovoljna su tri sata punjenja. Performanse su
sasvim pristojne za gradsku vožnju, jer elektro-Smart do 60 km/h
ubrzava za 5,7 sekundi, a maksimalna brzina iznosi 112 km/h. Na
raspolaganju je velika strateška rezerva, kad se ugrade bolje i lakše
litijum-jonske baterije. Električni automobili nisu novost,
njihova era počinje krajem 19. veka, kao i kod običnog automobila, a i
prvi automobil koji je vozio brže od 100 km/h pokretao se na struju.
Belgijski sportski vozač Camille Jenatzy je 1899. godine u
elektromobilu Jamais Contenete postigao brzinu od 105,9 km/h. Upotrebom itijum-ionskih baterija, koje su uvele revoluciju u mobilne
telefone i laptopove uskoro će stići na tržište prva generacija
elektroautomobila, za koje su mnogi govorili da, zbog baterija sa
slabim učinkom, nemaju izgleda za budućnost. U SAD-u se već prodaje
Tesla Roadster i Chevrolet Volt, u Europi je startovao Mitsubishi
i-MiEV, uskoro stiže Nissan Leaf,
a neće proći mnogo vremena dok ih ne vidimo i na našim putevima.
Budućnost je počela, a najbolji uzori dolaze pravo iz prošlosti.
Posebno
je zanimljivno videti šta se desilo u proteklih 20 godina. Naime, tada
je Fiat predstavio Pandu Elettra, električnu verziju najmanjeg modela.U gepeku je imala čak 350 kilograma olovnih baterija, koje su pokretale
elektromotor od 13 kW, što je omogućavalo najveću brzinu od 70 km/h i
autonomiju od 60 kilometara. Ali, sa ubrzanjem od 30 sekundi
do 60km/h Panda Elettra je samo smetala na putu, posebno na uzbrdicama.
Koštala je čak 25,6 miliona lira što je tada bila cena dva VW Golfa, a
i raspolagala je samo sa dva sedišta.
Zbog toga nije bilo ni
govora da bi mogao uspeti. Ali bila je to zanimljiva opcija za očuvanje
životne sredine, političarima je to bio alibi za rešenje zagađenja u
gradovima, jer su tada automobili sa katalizatorima bili prava retkost.Smart Electric Drive postaje stvarnost, tim više što stručnjaci iz
Stuttgarta nisu ispucali sve adute. Poslednja reč tehnike u
skladištenju električne energije su litijum-ionske baterije, koje
omogućavaju skladištenje do 160 vat/sati (Wh) električne energije po
kilogramu, to je četiri puta više nego sa najboljim olovnim baterijama.
Te baterije će biti u hibridnim automobilima treće generacije, poput Toyote Prius,
koja će sledeće godine stići u plug-in verziji (punjenje iz kućne
mreže), Opel Ampere i predstojećim električnim automobilima -
Mitsubishi i-MiEV, Tesla Roadster, Nissan Leaf...
Litijum-jonske baterije još su preskupe i preosetljive, ali zbog
prednosti u količini kapaciteta i snage, pred njima je budućnost i
najkasnije 2012. godine na tržište će stići dorađena verzija
električnog Smarta, koji bi autonomiju mogao povećati na 200 km. Između
električnih verzija Pande i Smarta je svetlosna godina razlike.
Punjenje baterija iz kućne mreže je i glavna karakteristika električnog
Smarta, čije Ni-MH baterije od 14 kWh omogućavaju autonomiju od 115 km.
Kako bi se vožnja mogla odvijati u normalnim uslovima, mora se
izgraditi mreža baznih stanica za punjenje i u gradu. Punjenje traje
sedam do osam sati, a moguće je punjenje i brzim punjačem na 80%
kapaciteta i to za samo dva sata. Veliki problem Pande bile
su klasične sijalice, koje troše pet puta više energije do LED dioda
koje se nalaze u signalizaciji Smarta.
Na kraju nameće se zaključak da električni automobili zasigurno predstavljaju našu budućnost.Više se ne postavlja pitanje da li će proizvodjači praviti ovakve automobile već kada će prvi serijski model stići na tržište.Najave su da bi se to moglo desiti već krajem 2010 godine.
Kao jedan od ključnih problema budućih električnih automobila pored male autonimije baterija(problem koji je rešen sa upotrebom novih tipova litijum jonskih baterija koje trenutno omogućavaju domet do 160 kilometara) postavlja se i način za punjenje i zamena batrija na električnim automobilima.
Vozači budućih električnih automobila ima će mogućnost tri načina punjenja baterija automobila:
Tehnologija zamene baterija
Ovaj način punjenja zasniva se na stanicama za zamenu baterija.Primer za ove stanice jesu stanice za zamenu baterija koje francuski proizvodjač Renault razvija u saradnji sa kompanijom Better Place.Proces automatske zamene baterija traje otprilike tri minute,što je isto vreme koje je potrebno za punjenje rezervoara goriva na benziskoj pumpi.Takodje ovaj proces zamene baterija je znatno čistiji i udobniji za vozača jer ne zahteva učešće vozača.Suština zamene baterija je u automatskom sistemu koji vadi ispražnjenu bateriju iz vozila,stavlja je na punjenje a u vozilo postavlja novu bateriju.
Tehnologija standardnog punjenja
Standardno punjenje vrši se pomoću električne mreže,pomoću priključka na 220V,koji ima snagu od 10A do 16A.Ovaj vid punjenja zahteva 6-8 sati konstantnog punjenja kako bi se baterija u potpunosti napunila.Ovaj način punjenja je najpogodniji za vozilo parkirano preko noći na privatnom parkingu ili za punjenje tokom radnog dana na javnim parkinzima.
Tehnologija brzog punjenja
Zasniva se na brzom punjenju koje će biti moguće na brzim punjačima u velikim gradovima.Ovi punjači radiće na 400V sa snagom od 32A do 63A što će omogućiti punjenje baterije automobila za 20 do 30 minuta.